Tehnologija – povratak u budućnost: povijest električnog automobila
Električna je mobilnost prisutna u gotovo svakom aspektu naše svakodnevice. Dvije su osobe posebno obilježile povijest električnog automobila: dr. Adolf Kalberlah, pionir samih začetaka električne mobilnosti te američki fizičar John B. Goodenough, koji je 1979. razvio litij-ionsku bateriju i time postavio temelje današnjim električnim automobilima – i onima koji tek dolaze.
Ovdje saznajte priču o povijesti električnog automobila
- Tko su bili pioniri u povijesti električnog automobila i zašto se Adolf Kalberlah smatra „ocem električnog pogona”.
- Gdje je postavljen temelj današnje litij-ionske baterije i kako ona do danas oblikuje električnu mobilnost.
- Kada je prvi električni Volkswagen izašao na tržište.
- Kako je izumitelju litij-ionske baterije uspio sljedeći tehnološki iskorak.
Povijest električnog automobila započinje izumom baterije
Izumom baterije, John B. Goodenough postavio je temelje za današnju tehnologiju. Prije otprilike četiri desetljeća izumio je ono što danas koriste milijarde ljudi: bateriju. Bilo u pametnom telefonu, akumulatorskoj bušilici ili kao pogon u električnom automobilu – energetska ćelija dio je naše svakodnevice.
Litij-ionska baterija kao prekretnica u povijesti električnog automobila
Na Tehničkom sveučilištu u Münchenu znanstvenici su 1970. godine proučavali način funkcioniranja litijskih baterija i time postavili temelj za razvoj današnje litij-ionske baterije. Rezultati istraživanja nisu na početku privukli veliku pažnju. Deset godina nakon objave, 1980. godine, na temelju tih istraživanja, razvijen je prvi radni litij-kobalt-dioksid akumulator na Sveučilištu u Oxfordu. Na tom je sveučilištu Goodenough u to vrijeme vodio istraživački tim, a njegov rad na razvoju baterija učinio ga je ocem litijske tehnologije.
Goodenoughova baterija bila je, u usporedbi s prethodnim modelima, poput olovnih akumulatora, znatno lakša, snažnija i, što je najvažnije, imala je duži vijek trajanja – odlučujući čimbenik pri upotrebi u električnim automobilima.
Unatoč gotovom proizvodu proboj je izostao zbog nedostatka komercijalne potražnje. Tek 1991. godine tvrtka „Sony” ugradila je na njemačkom tržištu prvi litij-ionski akumulator u videokameru, čime je litij-ionska tehnologija konačno privukla zasluženu pažnju. Korištena baterija imala je snagu od 1200 mAh. Za usporedbu: današnji modeli imaju kapacitet baterije do 6900 mAh.
Senzacija – prvi Bulli s električnim pogonom
Dok su 1970. godine istraživači na Tehničkom sveučilištu u Münchenu proučavali način rada litijskih baterija, Volkswagen je iste godine utemeljio Centar za istraživanje budućnosti. Elektrokemičar i stručnjak za istraživanje baterija, dr. Adolf Kalberlah, trebao je zajedno s malim timom razviti prvi „pogon budućnosti” za marku Volkswagen.
Ubrzo je postigao značajan uspjeh: sa svojim deseteročlanim timom radio je na razvoju baterijskog sustava. Ispitivao je procesore za upravljanje motorima i svega dvije godine kasnije doveo prvo vozilo na cestu: Bullija T2 s električnim pogonom. Razlog za ovaj ambiciozni projekt je jednostavan: tada se pretpostavljalo da će se tijekom 1990-ih godina potrošiti sve naftne zalihe. Ključni pojam: „zabrana vožnje nedjeljom”. Usprkos svim predviđanjima i strahovanjima izostala je nestašica nafte. No zauzvrat je zahvaljujući Bulliju T2 s električnim pogonom stvoren savršen automobil za gradsku vožnju: jednim punjenjem baterije moglo se voziti oko 70 kilometara, a punjenje baterije bilo je vrlo jednostavno putem svake 220-V utičnice. Revolucionaran podvig. Jedini nedostatak: težina pogona koji ne šteti okolišu, a koja je iznosila gotovo tonu, pretvorila je redovito održavanje baterije u pravi izazov. Rješenje je bila tehnologija brze zamjene, pomoću koje se prazna baterija mogla zamijeniti napunjenom.
Prvi Golf i T2 s potpuno električnim pogonom
Ali to nije bio kraj: Kaberlah i njegov tim provodili su testiranja i istraživanja. Naime, vjerovali su u budućnost električnog pogona. Godine 1976. zaista je i uslijedio prvi Golf s električnim pogonom. A kada je njujorški Muzej moderne umjetnosti (MoMA) iste godine raspisao natječaj za taksi budućnosti, Kaberlah je sa svojim konceptom CityTaxija – T2 električnim transporterom s hibridnim pogonom – postao poznat gotovo preko noći.
I u Njemačkoj je nakon svojeg povratka iz New Yorka postigao kultni status kao „otac električnog pogona”: sa žutim e-Bullijem, dr. e-mobility – kako su ga znali nazivati, odvezao se pod svjetla pozornice na set njemačke televizijske emisije „Die aktuelle Schaubude”. Već je 1981. godine započela proizvodnja male serije Golfa I City-STROMer. Međutim, isprva samo u testne svrhe. Sam se Kaberlah gotovo svakodnevno koristio Golfom s električnim pogonom. Bilo da je riječ o praznoj bateriji u električno-hibridnom pogonu ili nedostatku naljepnice za ispušne plinove na registarskoj pločici – priče koje je doživio sa svojim električnim automobilom nasmijavaju ga i danas.
„Bili smo ponosni na svoj električni transporter. Činilo se da je on savršena alternativa upotrebi na kratkim dionicama: u komunalnim voznim parkovima, kao servisno vozilo ili vozilo za lokalnu dostavu.”
Adolf Kalberlah, pionir električne mobilnosti
Priča električnog automobila se nastavlja
2017. godine Goodenough postiže još jedan tehnološki uspjeh. U svojim poznim godinama, znanstvenik je u Teksasu razvio novi tip baterije sa staklenim elektrolitima i alkalijskim metalima. Ovo otkriće bit će odlučujuće za povećanje dosega budućih električnih vozila. Naime, u usporedbi s uobičajenim litij-ionskim baterijama, ova baterija trebala bi moći pohraniti 300 posto više energije, puniti se brže i biti znatno povoljnija za proizvodnju. Tri prednosti električne mobilnosti koje ne treba podcijeniti.
Da Goodenoughova najnovija prekretnica nije tek laboratorijski eksperiment, već ima potencijal postati stvarnost u budućoj električnoj mobilnosti, potvrđuje činjenica da je rad nove baterije već dokazano funkcionirao i bio patentiran.
„Sve dok društvo bude ovisilo o fosilnim gorivima, potrebno je još puno rada.”
John B. Goodenough, fizičar i razvojni inženjer litijske baterije
Uz staklenu bateriju u budućnost
Međutim, prije nego što baterija postigne tržišnu zrelost, vjerojatno će proći još nekoliko godina. Od otkrića litij-ionske baterije do konačnog proboja na tržište prošlo je punih dvanaest godina. Tko želi pisati povijest, mora imati strpljenja. I, kao u slučaju Johna B. Goodenougha, dug život.
Volkswagen ID. newsletter
Prijavite se na naš ID. newsletter i primajte ekskluzivne informacije o električnoj mobilnosti marke Volkswagen i našim ID. modelima.