Promjenjiv, a ipak konstantno dobar: performanse dosega ID. modela
Bilo duga ili kratka dionica – s ID. modelom stići ćete komforno na odredište. Ovdje vam želimo pojasniti zašto se normirani doseg i stvarni doseg djelomično ne mogu podudarati unatoč napunjenosti baterije do kraja.
Što znači prikaz dosega prema WLTP-u?
Radi bolje orijentacije pri kupnji električnog vozila uveden je postupak testiranja dosega koji je standardiziran diljem svijeta i koji je obvezujući za sve proizvođače. Pritom se primjenjuje WLTP postupak, uz pomoć kojega se utvrđuje normirani doseg električnog automobila. Kako bi se osiguralo da vrijede jednaki uvjeti za sve, ne uzimaju se u obzir različiti čimbenici koji utječu na potrošnju, poput načina vožnje. Sam doseg prema WLTP-u utvrđuje se na temelju jasno definiranih ciklusa vožnje u gradu, na lokalnoj cesti i na autoputu, pri čemu se dobiva prosječna referentna vrijednost koja u stvarnim uvjetima može varirati.
Čimbenici koji mogu utjecati na normirani doseg
Kapacitet baterije jedna je od najvažnijih tehničkih komponenti kod električnog vozila. Jednostavno pravilo: veća baterija znači veći doseg. Zvuči jednostavno, ali u svakodnevnoj primjeni situacija je ipak nešto složenija. Zbog različitih čimbenika, stvarni doseg u praksi može se razlikovati od prosječnog normiranog dosega prema WLTP-u.
Primjer: vozaču X se žuri i po hladnom vremenu juri do odredišta s grijanjem na maksimalnom stupnju bez predgrijavanja svog električnog automobila, dok vozač Y predgrijava svoje vozilo i vozi potpuno opušteno uz dovoljno vremena. U ovom slučaju vozač X može izgubiti do 50 % normiranog dosega prema WLTP-u zbog velike električne potrošnje uslijed brze vožnje i grijanja unutrašnjosti, dok vozač Y štedi energiju baterije predgrijavanjem i umjerenom vožnjom te bi mogla postići doseg prema WLTP-u.
Provjera dosega u stvarnosti
Za razliku od konvencionalnih motora na izgaranje, takozvana sporedna trošila znatno utječu na performanse dosega pogonske baterije. Čimbenici poput brzine, klimatizacije i grijanja uvelike pridonose razmjerno nižem dosegu potpuno napunjene baterije. K tomu dolaze i drugi čimbenici poput opterećenja itd. Dakle, stvarni doseg ne može se utvrditi potpuno standardizirano jer u velikoj mjeri ovisi o individualnom ponašanju vozača tijekom korištenja vozila.
Normirani doseg u svakodnevici
Kako bi se odredio standardizirani normirani doseg, WLTP postupak testiranja ne uzima u obzir čimbenike koji se u svakodnevnom korištenju električnog vozila razlikuju od vozača do vozača. Sporedna trošila poput grijanja i klimatiziranja su isključena; vanjska temperatura uvijek je 23 °C, a vožnja se odvija uz definirane, umjerene brzine. Tako se utvrđuje prosječna vrijednost koja se u stvarnim uvjetima rijetko postiže. Tako, na primjer, već samo pokretanje hladnog motora temperaturama ispod nule može uzrokovati da se, unatoč napunjenosti baterije do kraja, doseg prikazuje znatno niži od normiranog dosega prema WLTP-u.
Često postavljana pitanja Objašnjenja i trikovi kada je riječ o dosegu
Klimatizacija unutrašnjosti e-vozila, tj. hlađenje i grijanje, provodi se pomoću visokonaponske baterije, za razliku od vozila s motorom na izgaranje. To značajno smanjuje doseg posebno pri vrlo visokim ili vrlo niskim vanjskim temperaturama.
Savjet: upotrijebite funkciju pretklimatizacije putem aplikacije WeConnect App kako biste vozilo zagrijali već tijekom vremena punjenja. Ljeti se također preporučuje prethodno zagrijavanje tijekom vremena punjenja kako bi se spriječilo zahtjevno hlađenje koje smanjuje doseg.
Grijanje unutrašnjosti, osobito pri nižim prosječnim brzinama, zahtijeva veći postotak energije u odnosu na ukupnu potrošnju.
Savjet: postavite grijanje unutrašnjosti na nižu razinu i nadopunite ga energetski učinkovitijim grijanjem sjedala i kola upravljača kako biste optimizirali doseg vozila.
Konvencionalno grijanje unutrašnjosti najprije zagrijava zrak u unutrašnjosti oko putnika. Koliko je ovaj postupak energetski intenzivan, znatno ovisi o vanjskoj temperaturi i odabranoj željenoj temperaturi unutrašnjosti.
Savjet: osim konvencionalnog grijanja unutrašnjosti, koristite i dodatne grijače, poput grijanja kola upravljača i grijanja sjedala. Smanjite namještenu ciljnu temperaturu unutrašnjosti na ugodnu razinu.
Klimatizacija unutrašnjosti tj. hlađenje i grijanje, energetski je intenzivno i opterećuje bateriju.
Savjet: pazite da ljeti i zimi vrata i prozore ne držite otvorene duže nego što je potrebno. Ako vaše vozilo ima panoramski krov, neka roleta bude što više zatvorena kako biste smanjili oscilacije temperature i spriječili nepotrebne procese klimatizacije.
Brzina puno jače utječe na potrošnju energije kod e-vozila nego kod vozila s motorom na izgaranje.
Savjet: nemojte voziti prevelikom brzinom na autoputu. Pri brzini od 100 km/h doseg se smanjuje u samo maloj mjeri u odnosu na vrijednosti prema WLTP-u, dok se pri prosječnoj brzini od 130 km/h doseg smanjuje za oko 35 %. Preporučujemo da na dugim dionicama ne vozite brže od 120 km/h.
Pretjerano ubrzanje povećava potrošnju, dok snažno kočenje pretvara kinetičku energiju u toplinu, umjesto da je iskoristi za pogon – direktno putem jedrenja ili indirektno putem rekuperacije.
Savjet: vozite uz predviđanje situacija u prometu kako ne biste morali prečesto kočiti. U fazama usporavanja bolje iskoristite kinetičku energiju vašeg vozila za jedrenje – to znači prelazak dionice puta bez upotrebe motora. Na lokalnim cestama i autoputovima dodatno koristite stupanj za vožnju „D” i prediktivnu potporu za učinkovitu vožnju kako biste optimalno iskoristili jedrenje vozila. U gradu se preporučuje stupanj za vožnju „B” kako bi se smanjilo kočenje s višim stupnjem rekuperacije i optimalno iskoristila kinetička energija.
E-vozila mogu tijekom kočenja vratiti energiju putem rekuperacije, umjesto da je gube u obliku topline zbog trenja kočnica.
Savjet: iskoristite ovu funkciju vozila više kako biste pozitivno utjecali na zalihe baterije i time na doseg.